Lažno samozapošljavanje

Lažno samozapošljavanje je konstelacija u kojoj samozaposlene osobe ili samostalni djelatnici rade kao zaposlenici, ali se prijavljuju kao samozaposleni. To znači da su samozaposlene osobe zapravo zaposlene, ali su samozaposlene iz poreznih razloga.

Lažno samozapošljavanje proizlazi iz obveze socijalne sigurnosti. Jer kada tvrtka zapošljava zaposlenike, ne samo da mora plaćati njihove plaće, već i doprinose za socijalno osiguranje. U slučaju samozaposlenih osoba taj se dodatni troškovni faktor izostavlja.

Koje su osnove lažnog samozapošljavanja?

Osnova za pitanje lažnog samozapošljavanja su odredbe Zakona o socijalnoj sigurnosti. Definira se tko se smatra samozaposlenim i tko se smatra zaposlenim. Razlikovanje se osobito mora provesti na temelju kriterija obveze davanja uputa, uključivanja u rad javnog naručitelja i osobne ovisnosti.

Lažno samozapošljavanje nije prekršaj kavalira, već upravni prekršaj koji se može kazniti visokim novčanim kaznama. Stoga bi svatko tko radi kao samostalni poduzetnik trebao osigurati da je stvarno samozaposlen i da nije u radnom odnosu.

Kako bi se utvrdilo postoji li lažno samozapošljavanje, provodi se ispitivanje stvarnih radnih uvjeta. Konkretno, sljedeći kriteriji imaju ulogu:

Radno vrijeme i mjesto rada: Ima li samozaposlena osoba fiksno radno vrijeme i mjesto rada?
– Oprema za rad: Osigurava li klijent samozaposlenoj osobi radnu opremu?
Organizacija rada: Je li samozaposlena osoba uključena u organizaciju rada?
Ovisnost: Koliko je samozaposlena osoba ovisna o klijentu?

Lažno samozapošljavanje posebno se primjenjuje na samozaposlene osobe koje rade samo za jednog klijenta i koje podliježu samo uputama u svojoj djelatnosti. To jest, osoba koja je naručila ili poduzeće određuje što samozaposlena osoba mora učiniti, kada to mora učiniti i kako to mora učiniti. To je klasičan slučaj lažnog samozapošljavanja.

Za samozaposlene osobe koje na taj način rade za klijente važno je baviti se tom temom. Budući da u slučaju lažnog samozapošljavanja klijenti moraju platiti socijalno osiguranje samozaposlenih osoba i, prema potrebi, platiti kazne. S druge strane, samozaposlene osobe mogu izgubiti socijalnu zaštitu i, u najgorem slučaju, moraju plaćati dodatne poreze.

Šamansko samozapošljavanje: Za koje su profesije relevantne?

Na pitanje predmetnih profesija ne može se nedvosmisleno odgovoriti jer se u mnogim industrijama može dogoditi lažno samozapošljavanje. Međutim, posebno su često pogođena zanimanja u IT industriji, građevinskoj industriji, građevinarstvu na događanjima i sajmu, u području skrbi te u prometnom i logističkom sektoru.

Za pogođene samozaposlene osobe preporučljivo je uzeti u obzir kriterije samozapošljavanja i osigurati njihovo ispunjavanje. To znači da sami odlučuju kada, gdje i kako rade te da ne podliježu uputama osobe koja ih je naručila. Također je preporučljivo sklopiti ugovor koji jasno definira samozapošljavanje i isključuje obvezu izdavanja uputa.

Također može biti korisno zatražiti stručni savjet kako bi se osiguralo da djelatnost kao samozaposlena osoba ili samozaposlena osoba ispunjava kriterije i da se može isključiti lažno samozapošljavanje.

Kako se možete zaštititi od optužbi?

Kako bi se zaštitile od optužbi za lažno samozapošljavanje, samozaposlene osobe trebale bi osigurati da je njihov radni odnos zapravo samozapošljavanje. To uključuje, na primjer, mogućnost neovisnog utvrđivanja radnog vremena i mjesta rada te preuzimanje rizika od projekta. Osim toga, trebali bi osigurati da ne primaju upute od javnog naručitelja te da je njihova aktivnost neovisna i neovisna o radu javnog naručitelja.

Jedan od načina dokazivanja samozapošljavanja je sastavljanje ugovora kojim se uređuju svi uvjeti radnog odnosa. Također treba uzeti u obzir gore navedene aspekte. Također može biti korisno privući druge klijente i na taj način smanjiti ovisnost o klijentu.

Ispitivanje lažnog samozapošljavanja može provesti porezni ured, društva za socijalno osiguranje, Njemački savez mirovinskog osiguranja ili radni sud. Ugovaratelji ili naručitelji također mogu zatražiti reviziju (npr. zaštita od otpuštanja).

Pri ispitivanju lažnog samozapošljavanja ispituju se ugovori, stvarni radni odnosi i radni uvjeti. Revizori moraju pronaći i dokazati dokaze o lažnom samozapošljavanju. Ako su ispunjeni sljedeći kriteriji, može doći do lažnog samozapošljavanja:

• Promet od strane nalogodavca ili tvrtke čini 5/6 ukupnog prometa.
• Samozaposlena osoba nije trajno zaposlila suradnika koji podliježe osiguranju.
• Samozaposlena osoba stalno radi za samo jednog klijenta (više od približno 83 %).
• Samozaposlena osoba ograničena je nalogodavcem ili poduzećem u radnom okruženju, kao i mogućnostima kontrole ili poduzetničkom slobodom.

Ako su ti kriteriji ispunjeni, može se pretpostaviti da bi to zapošljavanje utjecalo na poduzetnički rizik i da postoji ovisnost.

Da biste provjerili lažno samozapošljavanje, možete si postaviti sljedeća pitanja u vezi s radnim odnosom. Ako je odgovor na ta pitanja potvrdan, to može biti u suprotnosti s lažnim samozapošljavanjem:

Može li samozaposlena osoba podijeliti i odrediti svoje radno vrijeme?
– Koristi li se samozaposlena osoba vlastitom robnom markom za vanjsku prezentaciju (npr. posjetnice, oglašavanje)?
Postoji li razlika između zadaća samozaposlene osobe i zadaća zaposlenika na neodređeno vrijeme?
Je li samozaposlena osoba slobodna od uputa ugovornog društva?
Mora li samozaposlena osoba podnositi redovita izvješća o uslugama?

• Može li se radno mjesto slobodno odabrati za samozaposlenu osobu (barem djelomično)?
  Je li korišteni hardver ili softver podložan provjeri klijenta?

Pravne posljedice lažnog samozapošljavanja mogu biti ozbiljne i za klijente i za dotične samozaposlene osobe. U najgorem slučaju to može dovesti do dodatnog plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje i poreza. Samozaposlene osobe mogu se smatrati odgovornima i mogu se suočiti s teškim novčanim kaznama ili čak kaznom zatvora. Klijenti također mogu biti obvezni izvršiti plaćanja ako su klasificirani kao poslodavci.

Osim toga, lažno samozapošljavanje može negativno utjecati i na imidž samozaposlenih, što može dovesti do gubitka poslovnih partnera i narudžbi. Stoga je važno da se u ranoj fazi informirate o toj temi i obratite pozornost na pravilno upravljanje radnim odnosom. U slučaju dvojbe samozaposlene osobe i klijenti trebali bi zatražiti savjet odvjetnika ili poreznih savjetnika.