Što je elektronički potpis?

Elektronički potpis može se upotrebljavati za identifikaciju potpisnika ili stvaratelja potpisa. Istodobno se može provjeriti cjelovitost povezanih elektroničkih informacija.

Elektronički potpis stoga tehnički ispunjava istu svrhu kao vlastoručni potpis na papirnatim dokumentima. Riječ je o uvođenju elektroničkog dokaza identiteta (eID).

Za autentifikaciju se koriste metode kriptografije. Dijelovi poruke koji se certificiraju šifrirani su privatnim ključem koji je poznat samo pošiljatelju. Da bi autentificirao poruku, primatelj zatim dešifrira elektronički potpis pomoću opće poznatog javnog ključa.

Od 1. srpnja 2016. Uredbom (EU) br. 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ ili skraćenom Uredbom eIDAS uređuju se zahtjevi za elektroničke potpise. Uredbom se uspostavljaju jednaki uvjeti za prekograničnu uporabu sredstava elektroničke identifikacije i usluga povjerenja. Kao uredba EU-a, to izravno primjenjivo pravo primjenjuje se u svih 28 država članica EU-a i u Europskom gospodarskom prostoru.

• [Zakon o uslugama povjerenja] (https://www.gesetze-im-internet.de/vdg/BJNR274510017.html) (VDG)
• [Građanski zakonik] (https://www.gesetze-im-internet.de/bgb/) (BGB), osobito članak 125. i dalje o oblicima pravnih poslova
• [Zakon o upravnom postupku] (https://recht.nrw.de/lmi/owa/br_text_anzeigen?v_id=3120031009100236151) (VwVfG) za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju (NRW), posebno članak 3.a o elektroničkoj komunikaciji i članak 37. o elektroničkom upravnom aktu

Osim toga, primjenjuju se daljnje savezno i državno zakonodavstvo, kao i razni propisi Europske unije.

1. Elektronički potpis, čak i jednostavan potpis

Elektronički potpis sastoji se od podataka u elektroničkom obliku i povezan je s drugim elektroničkim podacima. Jednostavan elektronički potpis najslabiji je oblik potpisa i posebno je prikladan za transakcije s niskim pravnim rizikom.

2. Napredni elektronički potpis

Napredni elektronički potpis elektronički je potpis koji se jedinstveno dodjeljuje potpisniku i omogućuje njegovu identifikaciju. Napredni elektronički potpis je napredni potpis kojim se pojednostavnjuje provjera valjanosti u slučaju spora. Pogodan je za transakcije sa srednjim pravnim rizikom.

3. Kvalificirani elektronički potpis

Kvalificirani elektronički potpis elektronički je potpis izrađen s jedinicom za sigurnu izradu potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu.

Kvalificirani elektronički potpis odgovara osobnom potpisu i stoga ima najveću dokaznu vrijednost. Ispunjava uvjete za elektronički obrazac prema § 126a BGB, koji može zamijeniti zakonski propisani pisani obrazac. Osim toga, samo elektronički dokumenti s kvalificiranim elektroničkim potpisom imaju istu dokaznu vrijednost kao (papirnati) dokumenti u smislu Zakona o parničnom postupku (članak 371.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Na internetskim stranicama [Saveznog ureda za informacijsku sigurnost] (https://www.bsi.bund.de/SharedDocs/Downloads/DE/BSI/ElekSignatur/esig_pdf.html) pronaći ćete brošuru na temu „[Osnove elektroničkog potpisa] (https://www.bsi.bund.de/SharedDocs/Downloads/DE/BSI/ElekSignatur/esig_pdf.pdf?_blob=publicationFile&v=3)”.

Za njemačke pružatelje usluga koji pružaju [usluge povjerenja] (https://www.bsi.bund.de/DE/topics/public administration/eIDAS Regulation/trust services/trust services_node.html) u skladu s [Uredbom eIDAS] (https://www.bsi.bund.de/DE/topics/public administration/eIDAS Regulation/eidas Regulation_node.html) (stvaranje, provjera i potvrđivanje elektroničkih potpisa) primjenjuje se [Zakon o uslugama povjerenja] (https://www.gesetze-im-internet.de/vdg/BJNR274510017.html).